Riječka numizmatika - Riječki novci i novci s riječkim obilježjima 1848.-2002. - Muzej grada Rijeke
Uvodna riječ O izložbi Izložba Foto galerija Impressum Italiano

IZLOŽBA

RIJEČKI BONOVI - KARANTANI IZ RAZDOBLJA, 1848.-1853.

Za austrijske uprave na teritoriju Rijeke (Fiume) osim papirnog i kovanog novca velikih nominala bio je u uporabi i sitan kovani novac. Novčarska kriza je Rijeku zahvatila 1848. godine, kada i ostale dijelove Monarhije. Među inim očitovala se nedostatkom sitnog kovanog novca. Gradska uprava namjeravala je nastali problem riješiti stavljanjem u optjecaj gradskog papirnog novca - bonova malih apoena karantana. Novčanice su, u tiskari braće Antonio i Giuseppe Karletzky, tiskane na papiru tvornice Smith & Meynier iz Rijeke. Ukupno su poznate tri emisije tog izuzetno rijetkog papirnog novca.

PAPIRNI NOVAC S RIJEČKIM OBILJEŽJIMA, 1890.-1917.

Na području Austrougarske Monarhije rabio se papirni novac koji je na jednoj strani bio austrijskih, a na drugoj mađarskih obilježja. Na strani su u grbu i riječka obilježja. Time spadaju u riječku numizmatiku, a takve novčanice se kasnije javljaju još i ovjerene žigovima poslije završetka Prvog svjetskog rata. Temeljno ih je izdavala Austrougarska banka, no postoje i izdanja koja je izdavala Kraljevska mađarska ratna kreditna banka, kao i austrougarska izdanja tiskana u Budimpešti. Naslovljene su u KRUNAMA (KRONEN, KORONA).

METALNI NOVAC GULDENSKOG (FORINTNOG) SUSTAVA S RIJEČKIM OBILJEŽJIMA (LATINSKA NOVČARSKA UNIJA), 1890.-1917.

Riječka obilježja nalaze se na austrougarskom novcu od 1890. godine i to na izdanjima do završetka uporabe tog sustava i prelaska na krunski sustav. Kasnije se nalaze i na nekim novcima krunskog sustava. Elementi riječkog grba, dvoglavi orao nalazi se kao dodatak grbu u tzv. sfernom trokutu pri dnu grba. S takvim elementima kovani su krajcari, forinte i zlatne forinte u kremničkoj kovnici s oznakom KB (Körmöczbánya - Kremnitz).

METALNI NOVAC KRUNSKOG SUSTAVA S RIJEČKIM OBILJEŽJIMA, 1892.-1916.

Uvođenjem krunskog novčarskog sustava u Austro-Ugarsku Monarhiju 1892. godine, odmah se počelo s izdavanjem novca tog sustava u svim apoenima. No heraldički elementi različito su zastupljeni na pojedinim nominalama, tako da se riječka obilježja nalaze samo na novcu za mađarski dio Monarhije, i to samo na onima na kojima je mađarski grb, a to je samo zlatni novac. Kovani su u kremničkoj kovnici s oznakom KB (Körmöczbánya - Kremnitz)

PRIGODNA IZDANJA U POVODU 1000. GODIŠNJICE UGARSKOG KRALJEVSTVA (MILENIJSKA IZDANJA) S RIJEČKIM OBILJEŽJIMA, 1896.

Prigodom proslave tisućljeća Ugarskog Kraljevstva kovan je niz koji se satojao od različitih tipova novca nalik povijesnim mađarskim izdanjima, počevši od srednjovjekovnog razdoblja. Neki od njih nose riječka obilježja. Kovani su s oznakom kremničke kovnice KB (Körmöczbánya - Kremnitz).

RIJEČKI OVJERENI PAPIRNI NOVCI - KRUNE "CITTA DI FIUME", 1919.-1923.

Žigosanje papirnoga novca javlja se u slučajevima kada je potrebno stabilizirati monetarni sustav, a u nedostatku vlastitoga tiskanog ili kovinskog novca. Padom Austro-Ugarske Monarhije na teritoriji novonastalih država u optjecaju se inercijom zadržala ogromna količina krunskih novčanica u apoenima od 1 do 10 000 kruna. One su pretiskivane s više žigova i to: okruglim "rimskim" žigom - Citta di Fiume, okruglim savojskim žigom - žigom sa savojskim grbom (stemma Sabaudo) i četvrtastim žigom "Narodnog vijeća" - Consiglio Nazionale.

ŽIGOSANE NOVČANICE AUSTROUGARSKE BANKE - SUŠAK, 1918./1919.

Nakon završetka Prvog svjetskog rata u novčarski nesređenim uvjetima koristio se u trgovini sav zatečeni novac. Kako je on zbog gubitka podloge i nekontroliranog tiskanja izgubio na vrijednosti, a kako nije bilo mogućnosti tiskati novi novac u tada nastalim novim državama, među ostalima je i u SHS žigom ovjeren dio novčanica propale Monarhije. Kako je pravo ovjere imalo mnogu jedinica ustroja vlasti, tako ih je i veoma mnogo žigosanih. Jednako tako je ovjeravanje žigovima obavljano i na Sušaku.

BONOVI BLAGAJNE JAVNIH USLUGA, 1922.-1924.

Blagajna javnih usluga (Cassa dei Servizi Pubblici della Citta di Fiume) dala je tiskati u riječkoj tiskari Urania, po svemu sudeći, tri apoena ovih bonova. Ta se služba reorganizirala 15. X. 1925. i dalje funkcionirala pod nazivom Servizi Pubblici Municipalizzati. Stari je naziv, prije reorganiziranja, a dakle prije pripojenja Rijeke Italiji, bio vjerojatno jednak kao i onaj istaknut na samim bonovima: Servizi Pubblici della Cittá di Fiume. Time su oni najvjerojatnije bili u uporabi do pripojenja Rijeke Italiji. Razdoblje uporabe tih bonova može se ograničiti,nažalost, samo na indirektan način, na razdoblje od 1922. do 1924. godine.

MAĐARSKI PROBNI NOVAC S RIJEČKIM OBILJEŽJIMA, 1922.

Nakon Prvog svjetskog rata nakratko je 1918. godine na mađarskom teritoriju uspostavljena republikanska, a 1919. komunistička vlast po uzoru na sovjetsku. Iza toga, 1920. godine admiral Horty restaurira Monarhiju te vlada kao regent. Iz tog razdoblja potječe i proba metalnog novca od 5 kruna (korona) koji na sebi nosi monarhijske oznake, a time i riječko obilježje.

ČEKOVI TALIJANSKE TRGOVAČKE BANKE, 1945.

Neposredno prije oslobođenja Rijeke, koje se zbilo 3. svibnja 1945. godine, u veoma kratkom razdoblju korišteni su kao sredstvo plaćanja novci iz nužde. Napravljeni su od čekova Talijanske trgovačke banke iz Milana (Banca Commerciale Italiana), kojima su na mjestima predviđenim za upis novčanog iznosa dotisci. Do sada je poznato samo nekoliko primjeraka ovog apoena, iako ima usmenih informacija o apoenu od 100 lira, ali nisu potvrđene. Nadnevci čekova su uneseni žigom. Tiskane su u milanskoj tiskari Brevetti calcografia & cartevalori Milano , a pretisak je najvjerojatnije načinjen u Rijeci.

PAPIRNI NOVAC GOSPODARSKE BANKE ZA RIJEKU, ISTRU I SLOVENSKO PRIMORJE, 1945.

Po okončanju Drugog svjetskog rata, pitanje granica Italije s Demokratskom Federativnom Jugoslavijom (DFJ) nije bilo riješeno. Jedan dio upitnoga teritorija, koji je obuhvaćao Trst s okolicom, dio Istre, Slovensko primorje i Rijeku s okolicom (bez Sušaka), ostao je izvan teritorijalnih i upravnih granica Italije odnosno DFJ. Podijeljen na dva dijela, Zonu A i Zonu B, taj je teritorij bio dan na upravljanje tzv. vojnim upravama. Zonu B dobila je na upravljanje Vojna uprava jugoslavenske armije (VUJA). Ova je Uprava osnovala Gospodarsku banku za Istru, Rijeku i Slovensko primorje, koja je emitirala tzv. jugolire.

BONOVI TALIJANSKOG NACIONALNOG OSLOBODILAČKOG ODBORA, 1945.

Talijanski Nacionalni oslobodilački odbor (Comitato di liberazione nazionale per la Venezia Giulia Trieste) emitirao je po završetku rata bonove s namjerom korištenja izrijekom u Rijeci (Fiume), Trstu (Trieste), Puli (Pola), Gorici (Gorizia) i Zadru (Zara). Na bonovima je nadnevak puštanja u optjecaj 4. XI. 1945. U literaturi se navode oni od 100, 500, 1 000, 10 000 i 50 000 lira. Tiskani su u Rimu.

HRVATSKE KUNE, 1993.-2002.

Nakon formiranja hrvatske države u prvome razdoblju je rabljen papirnati novac pod nazivom hrvatski dinar. Istom 1993. godine Narodna banka Hrvatske emitira kune, hrvatski novac s povijesnim imenom, koji se dijeli na sto lipa. Novčanice su doživjele nekoliko izmjena s tim da je 2002. godine emitirana serija novčanica s promijenjenim zaštitnim elementima i s jezično ispravnim, novim nazivom banke: Hrvatska narodna banka.

Muzej grada Rijeke