Riječka numizmatika - Riječki novci i novci s riječkim obilježjima 1848.-2002. - Muzej grada Rijeke
Uvodna riječ O izložbi Izložba Foto galerija Impressum Italiano

O IZLOŽBI

RijekaOva izložba obuhvaća preko 150 godina riječke povijesti, kada se riječka obilježja javljaju i na novcu koji je u cirkulaciji u samome gradu ili šire. Sve takve novce iz toga razdoblja se ne može nazivati riječkima, jer neki od njih nisu bili namijenjeni za cirkulaciju samo u Rijeci. No, kako oni nose riječka obilježja svrstani su u ovaj korpus u širemu kontekstu. Tako se govori o novcu s riječkim obilježjima.

To bi bili svi novci na kojima se javlja riječki grb, njegov dio ili ime grada u hrvatskom (Rijeka) ili talijanskom obliku (Fiume). Kao najraniji takav slučaj je austro-ugarski papirni i metalni novac nakon 1890. godine. Na njemu je dio riječkoga grba sastavni dio ugarskoga grba.

Iz istog razloga se u takav novac svrstavaju i milenijska kovanja, metalni novac iz 1896. godine izrađen prigodom obilježavanja tisućljetnice Ugarskoga Kraljevstva, kao i probni kov iz 1922. godine prilikom pokušaja obnavljanja Monarhije.

Po završetku Prvog svjetskog rata riječka se obilježja na papirnom novcu javljaju u obliku žigova, kojima su se ovjeravali postojeći novci kako bi se uredila novčarska situacija u gradu. Postupak ovjeravanja novčanica žigovima bio je poznat i ranije, a u isto vrijeme je rabljen ne samo u Rijeci (Fiume), već i u ostalim dijelovima propale Monarhije, koji su postali nacionalne države, a još nisu mogle dati izraditi svoje posebne novce: Mađarska, Austrija, Rumunjska, Jugoslavija i druge. Kako je ovjeravanje novčanica obavljano jednostavnim žigom, falsifikatori su ga ubrzo imitirali te se na novčarskom tržištu pojavilo obilje falsifikata, dakle novca koji nije imao pokriće. Stoga se uvodi novi žig složenijeg oblika, kojim se postupak ponovio za sve novčanice. Iako su i njemu doskočili, ipak je situacija time bila nešto poboljšana, no rezultat je bio da se u optjecaju nalazilo novčanica s dva žiga, koje se i danas najčešće nalaze.

Dan neposredno prije oslobođenja Rijeke, 2. svibnja 1945., pripremljeni su čekovi Talijanske banke koji su dotisnutim iznosima od 50 (100) lira trebali služiti kao novac, ali ih se stiglo unovčiti samo nekoliko.

Poslije Drugog svjetskog rata uspostavljanjem Zone B uvode se 1945. godine tzv. jugolire, novci Gospodarske banke za Istru, Rijeku i Slovensko primorje s vrijednošću izraženom u lirama, koje su bile u optjecaju do 1946. godine.

Istovremeno se u Italiji javljaju bonovi Talijanskog nacionalnog oslobodilačkog odbora na kojima se izrijekom spominje Rijeka (Fiume), kao i imena nekih drugih hrvatskih gradova.

U Republici Hrvatskoj se pojavljuju na novčanicama riječke znamenitosti, kao stolna crkva sv. Vida na onoj od 100 kuna, ali samo kao likovni element na izdanjima iz 1993. i 2002. godine.

Koji su to onda istinski riječki novci? Numizmatička znanost zna samo za jednu grupu takvih novaca, a to su riječki karantani. Oni su pušteni u optjecaj 1848. godine, kao zamjensko sredstvo plaćanja za sitan novac, kada i u drugim dijelovima Austrije, tj. okupiranim dijelovima Hrvatske, npr. u Bakru. Ti jednostrano tiskani bonovi imaju sva obilježja onovremenog novca i izrijekom su riječki i s riječkim obilježjima. Postoje tri izdanja s nominalnim vrijednostima od 3, 5 i 10 karantana. Bili su u optjecaju samo nekoliko godina, a potom su povučeni i gotovo svi uništeni. Oni spadaju u najrjeđu grupu novaca povezanih s Rijekom, i od izuzetne su numizmatičke važnosti za Rijeku.

Dr. sc. Julijan Dobrinić

Muzej grada Rijeke