Rano doba

Čuvar obaleLuppisov "čuvar obale"

"Čuvar obale" zamišljen je između 1860. i 1864. kao čamac s eksplozivnim punjenjem i pogonom na jedra, a poslije na navijanje. Upravljalo bi se s obale pomoću dva konopca povezanih s kormilom, a eksploziju bi izazvao sudar s neprijateljskim brodom.
Eksploziv je trebao biti smješten u pramčanom dijelu, a u krmenoj bi polovici plovila bio smješten pogonski mehanizam koji pokreće brodski vijak.
Kormilo je zamišljeno neobično – sastoji se od tri djela; prednji dio u osi brodice je nepomičan, stražnji je dio od dva pomična lista trebao omogućiti "ergonomski" način  kormilarenja. Paljenje je trebalo biti osigurano i izbočenim "štapovima" i "jarbolom" sa zategnutim žicama.  "Čuvar" nikad nije isproban u stvarnosti. 

Razvoj torpeda

Torpedo nastaje 1866. razvojem prvotne zamisli o plovilu u obliku čamca. Sve su rane ploveće mine plutale ili plovile isključivo po površini vode. Kada je Robert Fulton, izumitelj podmornice, početkom 19. stoljeća upotrijebio naziv "torpedo", imao je viziju velike čelične ribe uronjene ispod morske površine.

Prvi je Whiteheadov torpedo bio sličan velikoj tuni. Imao je šiljastu glavu i rep, a takva su oblika bila sva torpeda dok se nije otkrilo da je polukugla pogodniji oblik glave torpeda jer se njome lakše i brže probija kroz vodu. Prva je Whiteheadova serija s glavom u obliku polukugle proizvedena već potkraj 19. stoljeća – 1896. godine.

Prvi torpedoPrvi torpedo

Torpedo iz prve serije isporučene austrijskoj ratnoj mornarici imao je kalibar (promjer) od 35,5 cm, bio je dugačak 3,56 m, imao je eksplozivno punjenje od 18 kg, domet od 200 m, a postizao je brzinu od 6 čv. Mornaričko povjerenstvo koje je ocjenjivalo Whiteheadov izum, smatralo ga je u početku pogodnim tek za rušenje nepomičnih objekata – mostova i usidrenih brodova.

Whiteheadov torpedo iz 1868.Whiteheadov torpedo iz 1868.

Jedan od najstarijih primjeraka kojemu je sačuvan zanimljiviji, repni dio. Torpedo još uvijek, sve do 1875., ima samo jedan propeler.
Rani se torpedo prepoznaje i po karakterističnoj kružnoj zaštiti oko propelera koju kasniji modeli više nemaju.

Whiteheadov torpedo iz 1884.Whiteheadov torpedo iz 1884.

Već sredinom 1870-ih počinje se proizvoditi torpedo s dva propelera na dvije koaksijalne osovine – od kojih je jedna umetnuta u drugu. Tu su inovaciju najprije uveli u Kraljevskim mornaričkim radionicama u Woolwichu u Engleskoj, s kojima je Whitehead u tijesnim odnosima i ima dogovor o suradnji i uzajamnoj razmjeni inovacija. I riječka tvornica od 1875. proizvodi torpeda s dva suprotno rotirajuća propelera koja, među ostalim, omogućuju i bolje održavanje zadanog smjera. Whitehead je iskušao i mogućnost primjene dviju paralelnih  horizontalno postavljenih osovina, no potpuno se odlučio za koaksijalnu varijantu.

Whiteheadov torpedo iz 1898.Whiteheadov torpedo iz 1898.

Ovaj torpedo potvrđuje da se gotovo nekoliko desetljeća izgled torpeda bitno ne mijenja. Riječ je o jednom od posljednjih modela starijega tipa sa šiljastom glavom i jednako šiljastim repnim dijelom. Upravo potkraj stoljeća Whitehead počinje proizvoditi torpeda s glavom u obliku polukugle. Istraživanja i usporedbe obiju varijanti pokazala su da je torpedo istih svojstava, ali s glavom u obliku polukugle, za jedan čvor brži od onoga s šiljastom glavom.

Glava torpeda s nazubljenim rebrimaGlava torpeda s nazubljenim rebrima

Služi za trganje zaštitne mreže kojom su se brodovi nastojali obraniti od napada torpeda. Kad su mreže počinjale biti čelične uvedeni su i drugi, složeniji načini probijanja. Tvornica Whitehead je 1909. izradila bojeve glave s jakim čeličnim noževima koji bi pri dodiru s mrežom aktivirali eksploziv i iskakali naprijed dovoljnom brzinom da prerežu čeličnu mrežu.

Neiskorišteni prototip – žiroskopski motor Johna WhiteheadaNeiskorišteni prototip – žiroskopski motor Johna Whiteheada

Tvorničarev sin John Whitehead pokušao je sredinom 1890-ih razviti vlastiti žiroskop. U isto je vrijeme radio i na motoru koji bi ujedno omogućio žiroskopsko ispravljanje putanje, na što je bio potaknut pogonom i načinom održavanja kursa torpeda kakav je uveo Amerikanac Adams Howell.
Whitehead je pokušao razviti torpedo za veći domet od američkoga, no s istim inercijalnim svojstvima. Zato je trocilindrični radijalni motor ugradio u veliki zamašnjak koji je trebao osigurati veliku rotaciju, no pokušaj nije uspio – zbog mnogih kompliciranih dijelova i trenja motor se nije pokazao efikasnim za primjenu.

Neiskorišteni prototip – zvjezdasti osmocilindrični motorNeiskorišteni prototip – zvjezdasti osmocilindrični motor

Radi povećanja efikasnosti motora – veće snage na količinu potrošenoga komprimiranog zraka, u riječkoj su tvornici pokušali povećati broj cilindara zvjezdastog (radijalnog) motora.
I, doista, motor je imao veći koeficijent iskorištenja, ali je bio mnogo kompliciraniji za izradu tako da se, nakon probnih ispitivanja, odustalo od njegove proizvodnje.

Radijalni pogonski strojeviRadijalni pogonski strojevi

Prvi stroj koji je Whitehead primijenio na torpedu, bio je mali parni stroj s oscilirajućim cilindrima, izrađen u vlastitoj tvornici. No pokazalo se da njime ne može postići željenu brzinu torpeda. Sedamdesetih godina primjenjuje Brotherhoodov trocilindrični radijalni motor koji postupno poboljšava (pa ga naziva Brotherhood-Whiteheadov). Poslije tvornica koristi i četverocilindrični motor istoga tipa, no uoči Prvoga svjetskog rata ovi motori nisu više mogli udovoljavati zahtjevima za sve bržim torpedima s velikom količinom eksploziva.

Četverocilindrični motor izvučen iz moraČetverocilindrični motor izvučen iz mora

Brotherhoodov četverocilindrični motor s osovinom i propelerima izvukla je iz mora u okolici Visa Specijalna policija i donirala Muzeju grada Rijeke.
Motor se zajedno s torpedom vjerojatno našao na dnu mora prije ili u Drugom svjetskom ratu. Najmanje šezdesetak godina u morskoj vodi nije mu bitno naštetilo.
Ovaj je, i u svoje doba već zastarjeli motor, izrađen uoči Prvog svjetskog rata, u vrijeme kada Whitehead već proizvodi mnogo jače i efikasnije dvocilindrične „kosoležeće“ motore.

Prototip dubinske sprave 1885.Prototip dubinske sprave 1885.

Među prototipovima koji su ostali posve neiskorišteni nalazi se i ova dubinska sprava nastala 1885. godine. I ona je pristigla u Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja 1960.-ih , kada i glavnina predmeta iz „kućnog muzeja“ tvornice Torpedo u kojem su se, među ostalim, čuvali i prototipovi i svojevrsne tvorničke rijetkosti. Kao i druge eksperimentalne naprave ni ova nikad nije našla  primjenu.

Muzej grada Rijeke
Muzejski trg 1/1, Rijeka, tel. (051) 336-711, info@muzej-rijeka.hr, www.muzej-rijeka.hr