Razvijeno doba

Tipovi torpeda i ukupna proizvodnja 

Tijekom stotinu godina neprestano su se usavršavala sva bitna svojstva torpeda.
Riječka je tvornica od kraja 1860-ih do posljednjih modela iz 1960-ih isporučila tržištu više od trideset različitih modela koji su se prije svega razlikovali po kalibru, duljini i količini eksplozivnog punjenja te po brzini i dometu. U stotinu godina proizvodnje u Rijeci, brojnim je mornaricama svijeta isporučeno ukupno dvadesetak tisuća torpeda.

Torpedo TR 45 i torpedo TR 53Posljednji modeli riječke tvornice kalibra 450 mm i 533 mm

Posljednji su modeli riječke tvornice, koji su se počeli proizvodili već uoči Prvoga svjetskog rata i još su razvijani u međuratno doba, oni kalibra 45 cm i 53 cm. Manji je model od 45 cm, duljine 5,7 m, s 200 kg eksploziva, brzine od 43,7 čv na2.000 m i 27,5 čv na 8.000 m, a veći je kalibra 53 cm, duljine 7,2 m, s 260 kg eksploziva te brzine od 50 čv na 4.000 m i 30 čv pri dometu od 12.000 m.
Tridesetih se godina počinju proizvoditi i zrakoplovna torpeda, također kalibra 45 cm. Otada se torpedo – osim ispod mora i s razine mora – može lansirati i s visine do 100 metara.

Dvocilidrični kosoležeći motor“Kosoležeći” dvocilindrični strojevi

Bitan napredak u snazi i brzini motora događa se 1909. kada Whiteheadova tvornica umjesto motora s cilindrima okomitim na os torpeda počinje proizvoditi položen, malo iskošen motor s dva mnogo veća cilindra, mnogo veće zapremnine i snage. Takozvani kosoležeći dvocilindrični dvostruko djelujući motor dobiva 1920-ih oblik koji zadržava do kraja riječke proizvodnje sredinom 1960-ih.    
Već prije Prvoga svjetskog rata motoru je pridodan i razgrijač – koji je služio za grijanje i povećavanje volumena komprimiranog zraka te stvaranje vodene pare koja je dodatno povećavala volumen zraka koji ulazi u cilindre i time utječe na brzinu i domet torpeda.

Spremnici za petrolej torpeda 53/IVSpremnici za petrolej

Do početka 20. stoljeća "hladni" komprimirani zrak jedini pokreće Whiteheadov torpedo. No potom je uveden razgrijač koji je zagrijavao zrak i povećavao mu volumen, a time i domet i snagu torpeda. Poslije je pridodana i vodena para koja je također nastajala grijanjem pomoću petroleja. Time su se dodatno povećavali brzina i domet torpeda.

Dubinska sprava iz 1883.Dubinska sprava

Velik Whiteheadov napredak u odnosu na Luppisovu koncepciju čamca koji plovi pučinom, bilo je uranjanje torpeda ispod površine mora. Za to mu je trebala posebna sprava koja se dugo smatrala "čudom", a on ju je nazivao svojom tajnom. Da je zaštiti od konkurenata, nije ju htio ni patentirati.
Svrha je dubinske sprave da torpedo stalno plovi na unaprijed određenoj dubini, što je postignuto pomoću hidrostatske komore koja upravlja vodoravnim kormilima. Whiteheadova je "tajna", uz poneko unapređenje, gotovo neizmijenjena bila u upotrebi do sredine 20. stoljeća.

Dubinska spravaDubinska spravaDubinska sprava

Smjerni ravnač torpedaŽiroskopski smjerni ravnač

Prvi prihvatljiv uređaj za usmjeravanje torpeda uz pomoć žiroskopa patentirao je 1894.  Tršćanin Lodovico (Ludwig) Obry, svojedobno Whiteheadov namještenik. Obry je prvi uspio riješiti mnoge poteškoće: naglo zarotirati žiroskop u što kraćem vremenu, djelovati na vertikalna kormila i održavati brzu rotaciju zvrka. Obry je odmah ponudio svoj žiroskop  Whiteheadu, no riječki ga je tvorničar odbio uz obrazloženje da je blizu ostvarenja vlastita žiroskopskog smjernog ravnača. Whitehead ipak ne uspijeva razviti vlastiti model, na kojem je radio njegov sin John, pa 25. siječnja 1897. prihvaća Obryjev. Opruga žiroskopa ručno se navijala i otpuštala u trenutku primjene, izazivajući rotaciju i efekt inercije. Poslije je pokretanje izvođeno komprimiranim zrakom kojim je pokretan i motor torpeda.

Žiroskopski smjerni ravnačŽiroskopski smjerni ravnačŽiroskopski smjerni ravnačŽiroskopski smjerni ravnačŽiroskopski smjerni ravnač

UpaljačUpaljač

Upaljači na prvom i još na nekoliko sljedećih torpeda djelovali su na jednostavnom mehaničkom principu i nalazili su se na samom vrhu torpeda: udarom u neprijateljski brod, upaljač je mehanički okidao. 
Zbog nezgoda kojima su torpeda umjesto ciljanom brodu katkad prouzročila štetu "pošiljaocu", proizvodili su se savršeniji tipovi upaljača od kojih neki, zbog veće sigurnosti, nisu bili smješteni na glavi torpeda, a drugi su imali pouzdane osigurače koji su sprečavali da se upaljač aktivira prije nego što se dovoljno udalji od mjesta lansiranja.

UpaljačUpaljačUpaljač

Autograf - indikator dubine torpeda 53/VA, 1960.-te sa zaštitnim cilindromAutograf – indikator dubine

Prije isporuke pojedinog torpeda provodila su se probna lansiranja, a njegovo se kretanje ispitivalo autografom – indikatorom dubine – koji je u sebi imao pisač koji je pokazivao osciliranje dubine i eventualno iskakanje iz vode.
Podaci su zapisivani na namotanom papiru. Autograf je imao uređaj na navijanje ili krilca postavljena na vanjski dio torpeda, koja bi se okretala napredovanjem kroz vodu i time namatala papir.
Autografi se ugrađuju u vježbovne, "pirne" glave torpeda.

AutografAutografAutograf

Ciljnička spravaCiljnička sprava

Ciljnička sprava s torpednog čamca za lansiranje torpeda 45/b, izrađena je u tvornici Torpedo. Ovom se spravom najprije određuje brzina kretanja torpeda, brzina kretanja cilja i kut gađanja, a onda se oba ciljnika moraju dovesti u istu liniju s ciljem.

Lansirna cijev

Lansirna cijevLansirne su se cijevi počele proizvoditi gotovo od samog početka proizvodnje torpeda.   
Prva je cijev ugrađena u prvu torpiljarku na svijetu, bivšu topovnjaču Gemse, s koje su 1867. pred tvornicom torpeda obavljana podvodna probna lansiranja. Za tu je torpiljarku izrađena i cijev za nadvodno lansiranje torpeda većega kalibra.
Nadvodna lansirna cijev s pokretnim postoljem, kojom se pomoću komprimiranog zraka ispaljivalo torpeda promjera 450 mm s lansirne stanice tvornice Torpedo, koristila se u svrhu ispitivanja brzine, dosega i pravilnosti njihova kretanja.

Nekoć moćna, a danas posve oronula lansirna stanica tvornice Torpedo. Dočekala je novo tisućljeće i bez torpeda i bez krova. Konzervatori i gradski oci namjeravaju joj udahnuti nov život, no još se ne zna čemu bi služila i kako je čuvati - s obzirom na intenzivno mehaničko i kemijsko djelovanje mora.Lansirna stanica

Prva lansirna stanica bila je izgrađena već 1870-ih u obliku drvene kućice nalik na sojenicu, do koje se prilazilo drvenim mostićem. Poslije je kućica dobila i povišeni vidikovac s kojega se moglo bolje promatrati tijek probnih lansiranja.
Nova, armiranobetonska stanica za nadvodna lansiranja sagrađena je 1930., a 1934. dograđena je stanica s "katapultom", namijenjena ispitivanju zrakoplovnih torpeda.
Svaki je torpedo prije isporuke redovito isprobavan pred mornaričkom komisijom naručitelja iz raznih zemalja.
Izložena maketa prikazuje lansirnu stanicu izgrađenu 1930-ih, obnovljenu nakon Drugoga svjetskog rata.

Torpeda

ARAN 7 – JEDNOCILINDRIČNI DIZEL MOTOR 7-9 KS I VITLO, Tvornica motora Torpedo - Rijeka, 1950-ih (Muzej grada Rijeke)TORPEDO TR-53/IV - Tvornica motora Torpedo, Rijeka, 1961. (Pomorski fakultet u Rijeci)TORPEDO  TR 53-VA - Proizvodnja: SSSR, 1970-ih (Muzej grada Rijeke)SPREMNIK ZRAKA TORPEDA G7a - Proizvodnja: Njemačka, Oko 1940. (Muzej grada Rijeke)SPREMNIK ZRAKA TORPEDA G7a - Proizvodnja: Njemačka, oko 1940. (Muzej grada Rijeke)NADVODNA LANSIRNA CIJEV ZA TORPEDO - Proizvodnja: SSSR, 1960-ih (Muzej grada Rijeke)TORPEDO TR 53/VA BEZ BOJEVE GLAVE - Proizvodnja: SSSR, 1960-ih (Muzej grada Rijeke)DIO KONTEJNERA TORPEDA TR 53/VA - Proizvodnja: SSSR, 1960-ih (Muzej grada Rijeke)DIO KONTEJNERA TORPEDA TR 53/VA - Proizvodnja: SSSR, 1960-ih (Muzej grada Rijeke)OSTACI TORPEDA - Izvađen iz mora kod Belog, Cres, 2010. - Proizvodnja: Engleska ili Italija, 1940-ih (Muzej grada Rijeke)SIDRO PONTONA ZA PROBNO ISPALJIVANJE TORPEDA (Muzej grada Rijeke)
Muzej grada Rijeke
Muzejski trg 1/1, Rijeka, tel. (051) 336-711, info@muzej-rijeka.hr, www.muzej-rijeka.hr