Izložba o Klimtu čeka zeleno svjetlo za otvaranje

U Palači šećera sve je spremno za otvaranje izložbe „Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza“. Izložba je u cijelosti postavljena, a jedino što na njoj nedostaju su posjetitelji. Kao što se moglo čuti tijekom pripremnih radova, u najavi događaja, izložba je trebala biti otvorena 20. travnja. Zbog aktualnih protuepidemijskih mjera, datum je pomaknut. Koji će biti novi datum, ovisi o predstojećim odlukama županijskoga covid-stožera.
Originalne slike Gustava i Ernsta Klimta te njihova prijatelja Franza Matscha, nastale da bi se ukrasilo interijer riječkog kazališta, na izložbi su postavljene tako da prizivaju kazališno ozračje, čime je naglašena njihova glamurozna sastavnica. I ona jučerašnja, kada su bivale instalirane na svod spektakularnoga kazališnog zdanja s arhitektonskim potpisom bečkog ateljea Fellner & Helmer. I ona današnja, kada se prvi put nakon instaliranja 1885. mogu vidjeti s publici „normalne“ udaljenosti, dakle pred sobom, u razini očiju. Slikama u Palači šećera društvo čine multimedijske, interaktivne projekcije s radovima Gustava Klimta iz njegove kasnije faze. Riječ je o snimkama djela koja se čuvaju u austrijskim i rumunjskim muzejima.
Jedna interaktivna projekcija namijenjena je mlađoj publici. Ona povezuje Klimtove kazališne slike, uključujući studije i crteže za pojedine riječke slike, s riječkim kulturnim nasljeđem i širim povijesno-kulturnim kontekstom. Druga donosi kontrapunkt mladenačkom javnom opusu govoreći o slikarevoj kasnijoj stvaralačkoj fazi. Tu se može vidjeti niz erotskih crteža kojima je dodatno zagolicao zanimanje suvremenika za svoj rad.
U Muzej je stigao i izložbeni katalog, s tekstovima 15 vodećih domaćih i međunarodnih poznavatelja djela Gustava Klimta. Naglasak je na njegovoj ranijoj umjetničkoj fazi, što znači kako tekstovi dobrim dijelom govore o utjecajima slikarskih početaka Gustava Klimta na autorski prevrat koji je uslijedio nakon riječke epizode i smatra se jednim od najrevolucionarnijih u povijesti umjetnosti. Izdanje nudi priču o Klimtu na 235 stranica, bogato je ilustrirano i pojavljuje su dvije jezične varijante, hrvatskoj i engleskoj. Slikovni prilozi ne donose prikaze samo riječkih slika već ujedno djela koja pokazuju utjecaje prethodnika i suvremenika na stilski razvoj najpoznatijeg od trojice slikara koji su prije 136 godina ukrasili svod riječkoga kazališta.