Rijeka nakon 3. svibnja 1945. | Muzej grada Rijeke
O IZLOŽBIFOTOGRAFIJEIZLOŽBAIMPRESSUM

Foto galerija

Od 17. travnja do 3. svibnja 1945. godine, kada je oslobođena Rijeka, čule su se eksplozije mina ukopanih u lukobrane, gatove i obalu. Avionski snimak riječke luke krajem svibnja 1945. godine. Britanski jurišni lovac za napad na brodove Bristol Beaufighter nadlijeće riječku luku. Jasno se vide bombama razorena skladišta u riječkoj luci, potopljeni parobrod Ramb III (poslije Galeb), iz kojega je iscurila nafta pred današnjim Budimpeštanskim pristaništem te minama razorena pristaništa i gatovi. U borbama za oslobođenje Sušaka Nijemci su srušili cestovni most iznad željezničke pruge u Kumičićevoj ulici. U pozadini se vidi Dom zdravlja. Koncem listopada 1945. most je ponovno izgrađen i pušten u promet. Pogled s gimnazijskih stuba na oštećenu kuću od bombardiranja kod Piramide. Kuća je poslije potpuno srušena, a na njezinu je mjestu podignuta zgrada s pet katova. Preko puta se nalazi Ružićeva kuća.
Bivši "pogranični" most, izgrađen 1926., miniran je dvaput u Drugome svjetskom ratu - prvi put 1943., drugi put 1945. godine. Srušen željeznički most preko Rječine, koji spaja Brajdicu i Deltu. U pozadini se vide skladišta na Delti, na obronku naselje Kozala, nad kojim dominira zvonik crkve Sv. Romula i Remualda i Svih svetih. Srušen željeznički most preko Rječine. U pozadini se vidi zgrada željezničke stanice Sušak, koja nikad nije bila u funkciji za koju je građena. Srušena je 2008. godine zbog izgradnje ceste 404. Uništen pokretni željeznički most preko Mrtvog kanala kod Kazališta.
Uništen pokretni željeznički most preko Mrtvog kanala kod Kazališta. Srušeni nadvožnjak u Ulici Franje Račkoga. U zraku su ostale samo tračnice s pragovima. Nasuprot današnjem Gatu Karoline Riječke, nakon bombardiranja i miniranja luke popucale su i urušile se pojedine zgrade na Rivi. Na njihovu je mjestu, prema projektu arhitekata Zdenka Sile i Zdenka Kolacija, uređen park odakle se pružao lijep pogled na riječku luku. Na tom je prostoru 1974. podignuta Robna kuća Ri. Riječki lukobran. Od četrdeset dizalica u riječkoj luci, neoštećene su ostale samo tri.
Porušen dio obale i zgrada na obali pokraj Jadranskog brodogradilišta A. D. (bivši Lazarus). Miniranjem oštećen dio Rive Boduli ispred današnje zgrade Transadrije. U razaranju luke uništeno je više od 50 posto skladišnih kapaciteta i gotovo sva lučka mehanizacija i uređaji, željezničke i cestovne prometnice te električne i vodovodne instalacije. U razaranju luke uništeno je više od 50 posto skladišnih kapaciteta i gotovo sva lučka mehanizacija i uređaji, željezničke i cestovne prometnice te električne i vodovodne instalacije.
U razaranju luke uništeno je više od 50 posto skladišnih kapaciteta i gotovo sva lučka mehanizacija i uređaji, željezničke i cestovne prometnice te električne i vodovodne instalacije. Ulicu Milutina Baraća, bivšu Industrijsku i Via di Volosca, zbog industrijskih je postrojenja koja su u njoj smještena, više puta 1944. i 1945. bombardiralo savezničko zrakoplovstvo. U pozadini se vidi oštećena zgrada vojarne, bivši hotel Emigranti, a nakon Drugoga svjetskog rata u njoj je smještena Tvornica ambalaže; desno zgrada Ine. Oštećeni navozi, brodovi i dizalice u bivšem brodogradilištu Cantieri navali del Quarnaro, danas Brodogradilište 3. maj, nakon savezničkog bombardiranja 1944. i 1945. godine. Prema izvješću Komisije za procjenu štete, ratna bombardiranja uništila su 70 do 80 posto svih brodograđevnih postrojenja. Velika oštećenja od bombardiranja iz zraka pretrpjela je i škola na današnjem Klobučarićevu trgu. Podignuli su je Talijani 1934. u povodu obilježavanja desete godišnjice pripojenja grada Rijeke Kraljevini Italiji. Danas su u njoj smješteni Osnovna škola Nikola Tesla i dio Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Granični zid duž Mrtvog kanala podignula je Italija 1927. godine. Razdvajao je dvije države i dva grada. Nisu ga srušili ni Nijemci miniranjem, niti angloamerički zrakoplovi bombardiranjem grada, već građani Rijeke 1946. godine. Granični zid duž Mrtvog kanala podignula je Italija 1927. godine. Razdvajao je dvije države i dva grada. Nisu ga srušili ni Nijemci miniranjem, niti angloamerički zrakoplovi bombardiranjem grada, već građani Rijeke 1946. godine. Granični zid duž Mrtvog kanala podignula je Italija 1927. godine. Razdvajao je dvije države i dva grada. Nisu ga srušili ni Nijemci miniranjem, niti angloamerički zrakoplovi bombardiranjem grada, već građani Rijeke 1946. godine. Velik doprinos u obnovi grada dali su mladi Rijeke. Obnova kolnika u današnjoj Ulici Riva ispred zgrade koja je izvorno bila hotel Europa, poslije Banca commerciale Italiana, a danas su u njoj smješteni uredi Primorsko-goranske županije.
Razoren kolosijek ispred zgrade Jadrolinije. Desno od tračnica su žičane zapreke koje su Nijemci postavili bojeći se savezničkog iskrcavanja u luci. Obnova željezničkog vijadukta na pruzi Rijeka - Zagreb kod trsatskih stuba. Nacrt za novi vijadukt izradili su inženjeri Švalba i Kučić, a radove je izvodilo građevinsko poduzeće Jadran. Iza željezne konstrukcije mosta vidi se gradsko perilo s krovnom konstrukcijom na željeznim stupovima, izgrađeno 1903. godine. Iza je kupalište Ilona, poznato i kao staro plivalište Primorja na Školjiću. Radovi na uređenju Sušačke luke 1946. godine, ispred današnje Demetrove ulice; u pozadini Casa rossa. Danas je taj dio sušačke luke odvojen zidom i žičanom ogradom. U izgradnji i obnovi Sušaka i Rijeke velik su doprinos dali i mještani Hreljina kopanjem pijeska na Grobničkom polju za izgradnju novoga mosta preko Rječine.
Pješački trg i most, ukupne širine 45 m, projektirao je ing. Kruno Tonković. Time se i vizualno željelo otkloniti dojam da je tu nekoć bila granica određena Rimskim ugovorom iz 1924. godine. Pješački trg i most, ukupne širine 45 m, projektirao je ing. Kruno Tonković. Time se i vizualno željelo otkloniti dojam da je tu nekoć bila granica određena Rimskim ugovorom iz 1924. godine. Pješački trg i most, ukupne širine 45 m, projektirao je ing. Kruno Tonković. Time se i vizualno željelo otkloniti dojam da je tu nekoć bila granica određena Rimskim ugovorom iz 1924. godine. U prvim poratnim godinama novi most bio je mjesto okupljanja građana Rijeke na kojem su se održavali predizborni skupovi, proslave i mitinzi, podrške vlasti nove države.
© 2009 MUZEJ GRADA RIJEKE | Web dizajn: NEON STUDIO