|
 |
KRONOLOGIJA1821. Andrija Ljudevit Adamić kupuje na lijevoj obali Rječine mlin za proizvodnju papira na lokalitetu Lučice. Ta se godina smatra godinom osnutka Tvornice papira Rijeka. 1823. Uspješno je pokrenuta proizvodnja papira. 1827. Adamić prodaje mlin Lučice engleskom trgovcu Walteru Craftonu Smithu. 1828. Umro Andrija Ljudevit Adamić, osnivač Tvornice papira Rijeka. Walter Crafton Smith udružio se s Charlesom Meynierom, trgovcem iz Bavarske. 1829. Novo poduzeće upisano je u sudski registar u Rijeci pod imenom Smith & Meynier. Kupljen je Fourdrinierov stroj za proizvodnju papira; s manufakturne prešlo se na industrijsku proizvodnju. 1833. Postavljen parni stroj, prvi u Hrvatskoj i na Balkanu. 1935. Na Prvoj industrijskoj izložbi u Beču riječka Tvornica papira dobila je srebrnu medalju za kvalitetu proizvoda. 1838. Francuz Eugen Fremont postavljen je za novoga tehničkog upravitelja, s kojim je tvornica ostvarila svoje najveće uspjehe. 1852. Žestok prolom oblaka izazvao je izlijevanje Rječine izvan korita, koja je pritom poplavila tvorničke pogone i teško oštetila strojeve. 1860. Umro Walter Crafton Smith. 1867. Na Svjetskoj izložbi u Parizu kupljen je najsuvremeniji stroj za proizvodnju papira. 1875. Istupanjem Edgara Craftona Smitha i Waltera Glennie Smitha iz suvlasničke strukture Tvornice papira, Charles Meynier postao je jedinim njezinim vlasnikom. 1876. Umire Charles Meynier; naslijedio ga je nećak Henry Meynier. 1885. Za proizvodnju papira počinje se upotrebljavati celuloza koja se dobivala iz drveta. 1886. Umro je Eugen Fremont od epidemije kolere koja je zahvatila Rijeku i okolicu odnijevši pritom 162 života. 1887. Izbio je požar u Tvornici papira na lokalitetu Marganovo. 1890. Tvornica je prvi put počela sustavno proizvoditi cigaretni papir koji će godinama biti jedan od najprodavanijih njezinih proizvoda. 1898. Nezapamćeno nevrijeme koje je zahvatilo Rijeku dovelo je do ponovnog izlijevanja Rječine, nanijevši pritom veliku štetu netom obnovljenoj tvornici. 1903. Tvornica papira postaje dioničko društvo Smith & Meynier, Prva kraljevska povlaštena riječka tvornica papira. 1906. Promijenila se vlasnička struktura u tvornici. Veći dionički paket ima Ungarisce Papier A.G. 1910. Tvornica se orijentirala ponajprije na proizvodnju cigaretnog papira. 1912. Umro je Henry Meynier koji je u tvornici proveo 71 godinu, a 25 godina bio je predsjednikom Trgovačke i gospodarske komore u Rijeci. 1919. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada austrougarske države, cjelokupna imovina tvornice privremeno prelazi u vlasništvo Kraljevine Srba,Hrvata i Slovenaca. 1921. U Zagrebu je osnovano društvo Jela koje postaje vlasnikom Tvornice papira Smith & Meynier. 1922. Sjedište Uprave Tvornice papira premješteno je iz Rijeke u Zagreb. 1925. Raspušteno društvo Jela, tvornica je potpala pod upravu Prve hrvatske štedionice. 1926. Radi djelotvornijeg vođenja poslova, Upravni odbor osnovao je Mjesni odbor ravnateljskog vijeća Tvornice Smith & Meynier na Sušaku. 1937. Tvornica papira postaje članicom Sindikata tvorničara cigaretnog papira u Parizu. 1938. Sklopljen je prvi kolektivni ugovor između tvorničke uprave i radnika. 1941. Za vrijeme talijanske okupacije Sušaka, Tvornica papira radi bez prekida kao mobilizirana ratna industrija. 1950. U Tvornici papira Rijeka uvedeno je radničko samoupravljanje. 1962. Tvornica je osnovala pogone kudeljare u Vukovaru, Ođacima, Otoku i Koški, osiguravši si tako redovitu opskrbu sirovinom. 1963. U Gerovu je osnovan samostalni pogon za proizvodnju krep-papira. 1971. Obilježena je 150. obljetnica od osnutka Tvornice papira Rijeka. 1995. Tvornica je konstituirana kao dioničarsko društvo u vlasništvu fondova i malih dioničara. 1996. Tvornica je prestala s radom. 1999. Tvornica je ponovno puštena u pogon, ali je nakon nekoliko mjeseci ponovno prestala s radom. 2005. Tvornica je otišla u stečaj, tvorničke zgrade su uglavnom rasprodane. |