Projekt „Nepoznati Klimt“ doživio je 29. travnja vrhunac. U Palači šećera toga je dana medijskim poslenicima predstavljena izložba s radovima Gustava i Ernsta Klimta te njihova prijatelja Franza Matscha, začeta još 2014. godine. Izložba je u međuvremenu postala jedan od ključnih trenutaka projekta Rijeka EPK 2020. Pandemija korone ju je omela, ali ne i zaustavila. Uzbuđenje zbog trenutka moglo se opipati u zraku. Prije razgledavanja prostora s izložbenim postavom, novinarima su se obratili uzvanici od kojih se čula riječ više o završenom projektu.
Ravnatelj Muzeja Ervin Dubrović zahvalio je svima koji su sudjelovali u realizaciji izložbe. Autorica izložbe Deborah Pustišek Antić izjavila je kako je izložba pomogla otkrivanju autorstva dviju riječkih slika, za koje se pokazalo da ih je naslikao Ernst Klimt. Austrijski veleposlanik Josef Markus Wuketich izrazio je zadovoljstvo izlaganjem radova jednog od najvećih imena austrijskog slikarstva, a direktorica Društva Rijeka 20202, Irena Kregar Šegota, podsjetila kako je „Nepoznati Klimt“ zadnji izložbeni korak u sklopu projekta Rijeka EPK. Gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako slike svjedoče kako je Rijeka uvijek bila orijentirana prema kulturi i multikulturalnosti, te dodao kako bez projekta EPK ne bi bilo ni izložbe ni Palače.
Po završetku protokolarnog dijela događaja, uzvanici i novinari zaputili su se u razgledavanje izložbe. Ona je sve dojmila kazališnim ozračjem, koje naglašava glamuroznu sastavnicu slika. I ona jučerašnju, kada su bivale instalirane na svod spektakularnoga kazališnog zdanja s arhitektonskim potpisom bečkog ateljea Fellner & Helmer. I ona današnju, s obzirom da se slike mogu prvi put nakon proteklih 136 godina vidjeti s publici „normalne“ udaljenosti, u razini očiju. Na slike su se nadovezale multimedijske i interaktivne projekcije s radovima Gustava Klimta iz njegove postriječke faze.
Jedna interaktivna projekcija namijenjena je mlađoj publici. Ona povezuje Klimtove kazališne slike, uključujući studije i crteže za pojedine riječke slike, s riječkim kulturnim nasljeđem i širim povijesno-kulturnim kontekstom. Druga donosi kontrapunkt mladenačkom javnom opusu govoreći o slikarevoj kasnijem stvaralačkom razdoblju. Tu se može vidjeti niz erotskih crteža kojima je dodatno zagolicao zanimanje suvremenika. Zanimljivo, Gustav Klimt postao je svjetska slikarska zvijezda kao autor 250 slika na platnu, što je razmjerno malo, a za sobom je ostavio mnogo veći broj crteža.
Sudionici događaja pokazali su zanimanje i za izložbeni katalog, s tekstovima 15 vodećih domaćih i međunarodnih poznavatelja djela Gustava Klimta. Naglasak je na njegovoj ranijoj umjetničkoj fazi, što znači kako tekstovi dobrim dijelom govore o utjecajima slikarskih početaka Gustava Klimta na autorski prevrat koji je uslijedio nakon riječke epizode. Izdanje ima 235 stranica i bogato je ilustrirano. Slikovni prilozi ne donose prikaze samo riječkih djela već ujedno djela koja pokazuju utjecaje prethodnika i suvremenika na razvoj najpoznatijeg od trojice slikara koji su 1885. ukrasili svod riječkoga kazališta.
Foto: Ivica Nikolac
