DRAGO mi je, GERVAIS
Izravni povod za realizaciju izložbe o Dragi Gervaisu bilo je objavljivanje njegove Biobibliografije autorice Višnje Višnjić Karković u izdanju Povijesnog društva Rijeka. S Vinkom Antićem bio je osnivač istog tog Društva, ne tako davne 1952. godine. Bio je inicijator i učesnik brojnih drugih, za kulturu Rijeke i Opatije važnih aktivnosti, časopisa, izdanja, kulturnih događanja, pogotovo u periodu nakon Drugog svjetskog rata kad se vratio podneblju iz kojeg je potekao, a koje je zbog društveno-političkih i ratnih zbivanja morao napustiti još u ranoj mladosti.
O Gervaisovom životu i djelu pisali su i govorili, a čine to i danas, brojni autori, znanstvenici i istraživači analizirajući njegov pjesnički, komediografski, dramski opus. Sagledavali su ga ne samo kao pisca već i kao kulturnog djelatnika, intendanta, humanistu, prijatelja, znanca, običnog čovjeka ističući njegov društveni angažman, ljudsku toplinu, empatiju i duhovitost kojom je zračio kao osoba. Period nakon smrti 1957. godine pokazao je da je njegovo stvaralaštvo još uvijek zanimljivo i inspirativno polazište umjetnicima i izvođačima za nova scenska uprizorenja, glazbene forme, pjesničke interpretacije ...
Sve su to razlozi zbog kojih smo željeli postaviti izložbu Drago mi je, Gervais – život. djelo, odjeci. Izložba ga predstavlja u prvom licu, oslanjajući se na fragmente iz Tobože autobiografije (1955.), i povezujući na tu okosnicu biografske činjenice i bibliografske podatke. Namijenjena i prilagođena komunikaciji s mlađom publikom, onima kojima je Gervaisovo stvaralaštvo poznato tek kroz poneki stih iz školskog udžbenika, izložba je i podsjetnik širem krugu posjetitelja, kao i poticaj za povratak Gervaisovom književnom opusu.
Izložbom također želimo aktualizirati pitanje očuvanja i zaštite književnih opusa domaćih autora. Njome želimo podržati inicijativu akademika Nedjeljka Fabrija za osnivanjem muzeja književnosti u Rijeci koji bi sakupljao knjižnu građu i rukopise riječkih i književnika šire regije, kako bi se ova baština na odgovarajući način sačuvala za buduće generacije: Janko Polić Kamov, Nikola Polić, Viktor Car Emin, Drago Gervais, ... tek su neki od onih kojima to dugujemo.
Dr Zdravko Grgurev poklonio je Muzeju grada Rijeke dio Gervaisove ostavštine koja sadrži bistu, crteže (portrete), dio korespondencije, novinske članke, prijepise jednog dijela intendantskih dnevnika, primjerke nekolicine časopisa u kojima su objavljeni Gervaisovi članci, te poneki osobni dokument ili fotografiju. I sve to u jednom koferu. Nikako dostatno za postav izložbe, još manje za muzejski postav. No, kulturološki i muzeološki poticajno za obradu i početak skupljanja sveg ostalog materijala o kojemu imamo podatke iz pisanih i objavljeni izvora. I sasvim dovoljno kao inicijativa svim potencijalnim i budućim donatorima koji posjeduju građu i svijest o važnosti njena očuvanja.
Drago nam je ako Gervais bude prvi u nizu koji slijedi.
Književna nagrada Drago Gervais
Književna nagrada Drago Gervais jedna je od najdugovječnijih nagrada na našim prostorima.
Na inicijativu nekolicine uglednih kulturnih djelatnika 1959. ustanovio ju je Narodni odbor Kotara Rijeka, što je kasnije preuzeo i Grad Rijeka.
Od 1961. do 1975. Nagrada se dodjeljivala godišnje, od 1975. do 2007. Nagrada Drago Gervais se dodjeljuje bijenalno u kategoriji najboljeg neobjavljenog književnog djela za anonimni rukopis, a od 2007. i u kategoriji najboljeg objavljenog književnog djela na nekom od idioma čakavskog narječja hrvatskoga jezika.