NINOSLAV KUČAN
RETROSPEKTIVA ARHITEKTONSKOG OPUSA
Ova je izložba sažeta retrospektiva arhitektonskog rada Ninoslava Kučana, jednog od najuglednijih hrvatskih arhitekata druge polovice dvadesetoga stoljeća, koji je u četiri desetljeća veoma plodnog rada, od početka pedesetih do početka devedesetih godina, ostvario brojne vrlo zapažene radove, koji ulaze u antologiju hrvatske arhitekture toga razdoblja.
Nakon temeljitog uvida u Kučanov opus, za ovu izložbu odabrane su najznamenitije i svojedobno najzapaženije zgrade, kao i one zaboravljene ali bliske današnjem postmodernom ukusu.
Činjenica da je Kučan stvorio stilski dva razlita dijela opusa moderni (zagrebački) i postmoderni (riječki), koji se poklapaju s zagrebačkim i riječkim godinama njegova rada.
Izložba je koncipirana kao kronološki pregled najzanimljivijih tema, prikazanih na panoima s kratkim komentarom koji daje uvid u razvoj Kučanova stvaralaštva. Isto se tako pregled njegova stvaralaštva ogleda u ideološkom procjepu - moderna - postmoderna arhitektura, kojega je Kučan preskočio nevjerojatnom lakoćom.
U svakom slučaju riječ je o dinamičnu i vrlo plodnu autoru naročito zanimljivu idejama o suvremenoj arhitekturi kao , koji se zalagao za montažu umjetnih, tehnološki primjerenih materijala a protivio gradnji i na pročeljima.
Koliko su god neke njegove kuće postale antologijske (poput Radničkog sveučilišta i Palače pravde u Zagrebu, Telegrafsko-telefonskih centara u Puli i Umagu), toliko su neke druge, poput robne kuća Ri, bile kuđene i izazivale mnogo više emocija nego ih arhitektura obično izaziva.
Kučanov je opus u svakom slučaju primjeren a on je svakako jedan od najistaknutijih i najreprezentativnijih arhitekata šezdesetih i sedamdesetih godina u Hrvatskoj.
Za svoj je arhitektonski rad, uz brojne nagrade na arhitektonskim natječajima, osvojio i više drugih uglednih nagrada.
Dobitnik je Nagrade Grada Zagreba za projekt Radničkog sveučilišta Moša Pijade u Zagrebu (1961.), Nagrade Zagrebačkog salona za projekt i realizaciju Palače pravde u Zagrebu (1970.), te Nagrade Saveza arhitekata Hrvatske za projekt i realizaciju Robne kuće Ri u Rijeci (1974.).
I nakon umirovljenja (1990.) radi i sudjeluje u nekoliko urbanističko-arhitektonskih natječaja sve do naprasne smrti. Stradao je u Bolu na Braču 22. kolovoza 1994. godine.
Nakon završetka izložbe u Muzeju grada Rijeke, izložba će biti postavljena u Hrvatskom muzeju arhitekture u Zagrebu.
Ravnatelj
Ervin Dubrović
|