4. ENGLEZI I VELIKI POSLOVI

Iako na put u Englesku (1800. preko Beča i Hamburga) odlazi da bi spasio brod koji su mu ga Englezi zatočili na Jamajci, boravak u Londonu pokazao se uspješnim iako nije namirio štetu. Već 5. prosinca 1800. iz Ministarstva vanjskih poslova (Foreign Office) šalju dopis lordu Mintu, britanskom veleposlaniku u Beču, da od Adamića nabavi šest tisuća vreća dvopeka koje treba dostaviti na Maltu iz Rijeke ili koje druge jadranske luke.

Engleske veze poslije je još učvrstio i počeo poslovati s Johnom Leardom, mornaričkim agentom zaduženim za nabavu hrastovine za englesku mornaricu. Adamić ima dugogodišnje ugovore i od Engleza dobiva velike kredite za isporuku hrastovine iz okolice Karlovca u brodogradilište Deptford pokraj Londona. U vrijeme francuske uprave zadužen je i za osjetljivu diplomatsku misiju – posredovanje između Ilirskih provincija i britanske vlade, te 1811. ponovno putuje u London, ovaj put preko Malte, engleskog uporišta na Sredozemlju. Poslije je nakratko i engleski konzul u Rijeci (1814.). Nakon njegove smrti udovica mu trguje glasovitom “engleskom grnčarijom” (terraglie inglesi).