2. TRGOVAČKE KONCEPCIJE – KAMO IZVOZITI ŽITO?

Kao namještenik Riječkoga gubernija Adamić 1795. dobiva nalog da otputuje rijekama, Savom i Dunavom, do Crnog mora i istraži pogodnost riječnog puta za izvoz ugarskih proizvoda do Sredozemlja.

Na ušću Dunava Adamić sastavlja svoja Razmišljanja i izračun (Riflessi e calcoli) i uspoređuje kopneni put do riječke luke s riječnim putom do Crnog mora.

Troškovi su na oba puta podjednako veliki pa se isplati izvoziti samo najbolje žito. No, kaže, ako se putuje kopnom i izvozi preko riječke luke, na prijevozu će zaraditi domaći ljudi i novac će ostati u zemlji. Tih se godina ugledni trgovac iz obližnjega Karlovca zalagao za okolno putovanje rijekama umjesto proboja opasnom (hajduci!) i prestrmom Karolinom, no Adamić nije olako htio prepustiti drugima ono što je moglo dopasti Rijeku.

Kao vijećnik Požunskog sabora (u Bratislavi) Adamić je 1825. izdao brošuru kojom razlaže svoje koncepcije izvoza ugarskih proizvoda preko riječke luke, a za svoje se prometne i gospodarske stavove zalagao i poslije kao član kraljevske gospodarske potkomisije u Pešti.

Razvoj trgovine i gospodarstva zahtijeva i primjereno obrazovanje i poznavanje propisa – pa se tiska sve više udžbenika i priručnika namijenjenih pomorcima, trgovcima i knjigovođama (o dvostrukom knjigovodstvu).