U Svečanoj dvorani Palače šećera otvorena je gostujuća izložba “Zmajevci u filateliji”, posvećena članovima Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ na poštanskim markama i ostalim filatelističkim predmetima. Izložba je osmišljena tragom predstavljanja poštanske marke otisnute u povodu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva koje su zajednički izdale Hrvatska pošta d.d. u Zagrebu i Hrvatska pošta Mostar d.o.o. Marka donosi prikaz kralja Tomislava prema brončanom reljefu Frane Cote, koji je izrađen za potrebe proslave tisućugodišnjice prije stotinu godina. Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ potakla je izdavanje poštanske marke i nacionalno obilježavanje tisućugodišnjice te više prošlogodišnjih svečanosti tim povodom. Kako je na otvorenju u Palači šećera naglasio Meštar obredničar Željko Heimer, Zmaj od Mesničkih vrata, popis članova Družbe predstavlja svojevrstan leksikon značajnih osoba iz hrvatske povijesti i kulture, tragom čega je lijep broj istaknutih članova Družbe našlo svoje mjesto na hrvatskim poštanskim markama. Čak 18 članova Družbe prikazano je portretom na markama Republike Hrvatske, jedanaestorici članova su prikazani njihovi umjetnički radovi – skulpture, slike, grafike, vitraži, kovanice, zgrade, interijere, fotografije itd. Četiri člana bili su i oblikovatelji hrvatskih maraka. Zanimljivo je kako se Zmajevci i zmajske teme pojavljuju u ovdašnjoj filateliji i prije stvaranja Republike Hrvatske. Cezar Akačić, Zmaj Kvarnerski, bio je od 18. studenoga 1918. godine povjerenik Zemaljskog odjela za poštu i brzojav Države Slovenaca, Hrvata i Srba, što bi značilo šef hrvatskih pošta nakon osamostaljenja od Austro-Ugarske. Marko Peroš, Zmaj Otočki II., oblikovao je marke objavljene 1929. godine s doplatnim viškom u korist izgradnje spomen-crkve u Tomislavgradu. One prikazuju tomislavgradsku baziliku prema projektu arhitekta Stjepana Podhorskog, Zmaja Vinagorskog, te likove kralja Tomislava i Aleksandra. Na samom kraju te države, u travnju 1941. godine, objavljene su marke, uskoro i pretisnute s nazivom nove države koja je tada stvorena, s prikazom zmajskog sjedišta nad Kamenitim vratima. U socijalističkoj Jugoslaviji marke prikazuju slike Ivana Lackovića Croate, Zmaja od Batinske i Otona Ivekovića, Zmaj Repečkog, a prikazani su i portreti dr. Otona Kučere, Zmaja Petrinjskog i Riječanina Ivana pl. Zajca, Zmaja Podtrsatskog. Marke inozemnih poštanskih uprava sa zmajevima vežu se uglavnom za kralja Žigmunda Luksemburškog, osnivača Reda zmajskih vitezova, čiji lik se pojavljuje u izdanjima Češke Republike, Mađarske, Gvineje i Luksemburga. General Svetozar Boroević od Bojne, Zmaj sa Soče, pojavljuje se i na privatnom spomen-bloku izdanom u Mađarskoj 2017. godine. Nakon premijere izložbe u Kuli nad Kamenitim vratima, sjedištu Družbe, pripremljen je katalog, koji je Družba objavila u svojoj nakladi kao 19. knjigu u biblioteci Acta et studia draconica. Njezinih sedamdesetak stranica, osim kataloškog pregleda izloženih maraka i filatelističkih objekata, otvara novo poglavlje u historiografiji hrvatske filatelije i povjesnici zmajskog bratstva, otkrivajući zasluge članova Družbe u razvoju hrvatske filatelije. Izložba u Palači šećera nudi uvid u preko 300 maraka i ostalih filatelističkih objekata.
Izložba traje od 8. do 19. travnja 2026.
