U sklopu izložbe „Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza“ u Muzeju grada Rijeke, u Svečanoj dvorani Palače šećera organizirana su 26. listopada 2021. dva popratna programa.
Prvi je bio predstavljanje kataloga izložbe. Riječ je o bogato ilustriranom izdanju od 236 stranica u hrvatskoj i engleskoj verziji , posvećenom životu i radu trojice umjetnika čiji se radovi mogu vidjeti na drugom katu Palače. To su Gustav Klimt, Ernst Klimt i Franz Matsch. Fokus je na Gustavu Klimtu, najvećom od trojice bečkih slikara čija su platna izrađena da bi krasila svod riječkog HNK Ivana pl. Zajca. Katalog donosi tekstove 15 vodećih domaćih i međunarodnih poznavatelja Klimtova rada. Naglasak izdanja je na Klimtovoj ranijoj umjetničkoj fazi, što znači kako tekstovi dobrim dijelom govore o utjecajima njegovih slikarskih početaka na secesijski prevrat koji je uslijedio nakon riječke epizode. Slikovni prilozi ne donose samo prikaze riječkih djela već ujedno djela koja pokazuju utjecaje prethodnika i suvremenika na stilski razvoj najpoznatijeg od trojice slikara koji su 1885. ukrasili svod riječkoga kazališnog zdanja. O katalogu su govorili: Ervin Dubrović, Irena Kraševac, Marian Bisanz-Prakken, Julija Lozzi Barković, Daina Glavočić i Deborah Pustišek Antić, koja je ujedno autorica izložbe i urednica kataloga.
Nakon predstavljanja izdanja, održan je simpozij posvećen Klimtu i njegovu vremenu. Izlagački niz otvorio je Ervin Dubrović temom „Bečki i venecijanski umjetnici u riječkom kazališta”. Slijedila su izlaganja Deborah Pustišek Antić („Percepcija Gustava Klimta u Rijeci do 1940-ih“), Mariana Bisanz-Prakkena („Studije za riječke slike“), Irene Kraševac („Riječke slike – ikonografski program“), te Ane Rušin Bulić i Slobodana Radića („Konzervatorsko-restauratorski radovi na slikama“). Sudionicima se na skupu također obratio Anđelko Pedišić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, pročelnik Služne za odjele izvan Zagreba.
Samo za tu prigodu, u Svečanoj dvorani bila je izložena mapa Klimtovih crteža objavljena 1922. godine.
